Dežulovići od Božinovića i MUP-a traže zabranu prosvjeda ispred stana svojih roditelja

Zahtjev za zabranu skupa podnesen je Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Davoru Božinoviću. Dežulovići su također podnijeli kaznenu prijavu protiv A-HSP-a i Keleminca, ustvrdivši da ovakav poziv na prosvjed predstavlja prijetnju Borisu Dežuloviću i njegovim roditeljima.

U zahtjevu za zabranu javnog skupa objašnjavaju da na adresi na kojoj Keleminec namjerava prosvjedovati, Boris Dežulović ne živi već 40 godina. Upozoravaju da u stanu žive njihovi roditelji, otac i majka, koji su zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja posebno ranjivi te da u zgradi ne stanuju javne osobe ni sudionici političkog života. U zahtjevu se naglašava da je iz samog vizualnog poziva organizatora vidljivo da se skup zlokobno naziva “Operacija”, čime se koristi ratna retorika s ciljem zastrašivanja, kao i da sadržava elemente nacionalne nesnošljivosti (spominje se “financiranja preko Milorada Pupovca“), što potvrđuje da cilj skupa nije mirno izražavanje mišljenja, već huškanje i stvaranje atmosfere linča ispred obiteljskog doma njihovih roditelja, pišu Novosti.

"Operacija Boris Dežulović"

Upozoravajući na zloupotrebu prava na okupljanje i povredu nepovredivosti doma te poštovanje privatnog i obiteljskog života, Dežulovići objašnjavaju da je odabir adrese protesta dokaz da krajnji cilj nije politički prosvjed, nego grubi pokušaj zastrašivanja i obiteljska odmazda. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u zahtjevu.

Praksa Europskog suda za ljudska prava

U prilog zabrani govori i praksa Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po kojoj sloboda okupljanja ne predstavlja i neograničen odabir mjesta prosvjeda i pravo koje će se koristiti radi proganjanja pojedinaca na njihovim privatnim adresama, zbog čega država ima “pozitivnu obvezu” poduzeti aktivne mjere zaštite prava građana na mirno uživanje doma i privatnosti. Dopuštanje održavanja najavljenog skupa predstavljalo bi propust Republike Hrvatske u zaštiti osnovnih ljudskih prava, jer protest ima za cilj zastrašivanje i uznemiravanje trećih osoba, što je kazneno djelo, baš kao i sustavno generiranje nacionalne mržnje i poticanje na nasilje.

"Maliciozno odabrano mjesto"

Ističe se i da nezakonita objava i zloupotreba osobnih podataka kućne adrese roditelja, koji su privatne osobe starije životne dobi, koje ni na koji način ne sudjeluju u javnom životu, predstavlja drastično kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) te prava na privatnost zajamčenog Ustavom, čime se roditeljski dom pretvara u metu za potencijalne napade i uznemiravanje od strane radikaliziranih pojedinaca.